Koja od navedenih skupina uređaja sadrži samo izlazne jedinice?
Izlazne jedinice prenose podatke iz računala prema korisniku. Pisač, slušalice i monitor primaju podatke iz računala i prikazuju ih korisniku.
Skener (A) je ULAZNI uređaj — skenira papir i šalje sliku u računalo.
Senzor (C, D) je ULAZNI uređaj — mjeri fizikalne veličine i šalje ih u računalo.
Web-kamera (D) je ULAZNI uređaj — snima video i šalje ga u računalo.
Koja se vrsta memorije koristi za privremeno pohranjivanje podataka i instrukcija koje računalo trenutačno obrađuje, a podatci u njoj ostaju samo dok je računalo uključeno?
RAM (Random Access Memory) je radna memorija računala. Karakteristike: privremena pohrana (briše se kad se računalo isključi), brz pristup podacima, koristi se za podatke koje procesor trenutačno obrađuje.
ROM (B) je trajna memorija koja zadržava sadržaj i bez napajanja (sadrži BIOS/firmware).
SSD (C) i HDD (D) su trajni mediji za pohranu koji zadržavaju podatke i bez napajanja — ali puno su sporiji od RAM-a.
Ivan je organizirao radne materijale koristeci se složenom strukturom mapa. Na disku D, unutar mape Projekti, kreirao je mape Projekt_X i Projekt_Y. Mapa Projekt_Y sadrži podmape Dokumentacija i Testiranje. Unutar mape Testiranje postoji mapa Elaborat. Kako bi izgledala apsolutna putanja do datoteke izvjestaj.pdf u podmapi Elaborat?
Apsolutna putanja opisuje cijeli put od korijena diska do datoteke:
D: → Projekti → Projekt_Y → Testiranje → Elaborat → izvjestaj.pdf
A — pogrešno: piše Projekti_Y umjesto Projekti\Projekt_Y.
C — pogrešno: uključuje Dokumentacija koja nije na putu do Elaborat.
D — pogrešno: navodi i Dokumentaciju i Testiranje zajedno, ali Elaborat je samo u Testiranju.
Tena je odlučila primijeniti RLE (Run-Length Encoding) algoritam na sljedeći niz znakova:
Red 1: A A A A B B C C C C C D D D A A A Red 2: B B B B B B B C C C A A A A D D D Red 3: A A B B C C C C D D D D E E F F F Red 4: G G G H H I I I I I J J J J J J J
RLE broji uzastopna ponavljanja i zamjenjuje ih znakom + brojem:
Red 1: A(4) B(2) C(5) D(3) A(3) → A4 B2 C5 D3 A3 Red 2: B(7) C(3) A(4) D(3) → B7 C3 A4 D3 Red 3: A(2) B(2) C(4) D(4) E(2) F(3) → A2 B2 C4 D4 E2 F3 Red 4: G(3) H(2) I(5) J(7) → G3 H2 I5 J7
Ključna razlika: J se pojavljuje 7 puta (J J J J J J J) → J7, ne J6. Odgovor A griješi upravo tu.
U RAM nekog računala može se pohraniti najviše 32 GiB. Koliko najmanje bitova treba za adresiranje svakog bajta RAM-a?
32 GiB = 32 × 230 B = 25 × 230 = 235 bajtova
Da bismo adresirali 235 lokacija, trebamo točno 35 bitova (s n bitova adresiramo 2n lokacija).
C i D su pogrešni jer predstavljaju broj adresa (235), a ne broj bitova za adresiranje.
U pametnom automobilu dekadski broj 118 pohranjen u 8-bitnom registru predstavlja statuse sigurnosnih sustava (svaki bit: 0 = ne radi, 1 = aktivan). Koji binarni broj opisuje statuse?
Pretvaramo 118 u binarni dijeljenjem s 2 i čitamo ostatke odozdo prema gore:
118 ÷ 2 = 59, ostatak 0 59 ÷ 2 = 29, ostatak 1 29 ÷ 2 = 14, ostatak 1 14 ÷ 2 = 7, ostatak 0 7 ÷ 2 = 3, ostatak 1 3 ÷ 2 = 1, ostatak 1 1 ÷ 2 = 0, ostatak 1 Čitamo odozdo: 1110110 → dopunjeno na 8 bita: 01110110
Provjera: 64 + 32 + 16 + 4 + 2 = 118 ✓
Neka je A logička varijabla. Što je ekvivalentno izrazu A + NOT(A)?
Ovo je zakon komplementarnosti (zakon isključenja trećeg): A ILI (NE A).
Bez obzira na vrijednost A, uvijek jedan od uvjeta je istinit:
- Ako A = 0:
0 + NOT(0) = 0 + 1 = 1 - Ako A = 1:
1 + NOT(1) = 1 + 0 = 1
Rezultat je uvijek 1 — ovo je tautologija.
Što je rješenje izraza: X > 2 I NE(X > 6) ILI X < 8 I X > 4?
Redoslijed prioriteta logičkih operatora: NE > I > ILI
Izraz se parsira kao: [X > 2 I NE(X > 6)] ILI [X < 8 I X > 4]
NE(X > 6)=X ≤ 6- 1. dio:
X > 2 I X ≤ 6→ 2 < X ≤ 6 - 2. dio:
X < 8 I X > 4→ 4 < X < 8 - Unija: (2 < X ≤ 6) ILI (4 < X < 8) = 2 < X < 8
Ivana će ići na zabavu ako je subota i ako je zabava u gradu, odnosno ako je petak i ako je zabava u okolici grada. Koji logički izraz to opisuje? (A = dan u tjednu, B = lokacija)
Uvjet iz teksta: (subota I grad) ILI (petak I okolica).
Operator I (AND) ima viši prioritet od ILI (OR). Izraz C parsira se upravo kao dva AND-para spojena OR-om.
A — nemoguće jer A ne može biti istovremeno 'subota' i 'petak'.
B — parsira se drugačije zbog prioriteta: ... I (A='petak' ILI B='okolica').
Koji Python izraz odgovara matematičkom: p = 1/x + 1/(y+1) − 1/(z−1)?
Ključno je postavljanje zagrada jer operator dijeljenja ima prioritet s lijeva na desno.
Za 1/(y+1) moramo pisati 1 / (y + 1) — zagrade osiguravaju da se y+1 izračuna PRIJE dijeljenja. Bez zagrada, 1 / y + 1 = (1/y) + 1, što je pogrešno.
Isto vrijedi za 1/(z−1) → 1 / (z - 1).
Što će ispisati ovaj program?
a = 47 b = 6 c = a // b * b d = a % b print(d + c)
Korak po korak:
a = 47, b = 6 c = 47 // 6 * 6 = 7 * 6 = 42 (cjelobrojno dijeljenje: 47÷6=7, zatim 7×6=42) d = 47 % 6 = 5 (ostatak: 47 = 7×6 + 5) d + c = 5 + 42 = 47
Matematičko svojstvo: a = (a // b) * b + (a % b) → cjelobrojno dijeljenje i ostatak zajedno uvijek rekonstruiraju originalni broj.
Što će ispisati ovaj program?
d = 10
e = 11
f = 1 + d * e
d = e - f
if d > f and f < e:
print(d)
elif e != f or d > f:
print(e)
else:
print(f)
d=10, e=11 f = 1 + 10*11 = 1 + 110 = 111 d = 11 - 111 = -100 → Stanje: d=-100, e=11, f=111 Provjera if: d > f AND f < e → -100>111 AND 111<11 → FALSE AND FALSE → FALSE Provjera elif: e != f OR d > f → 11≠111 OR -100>111 → TRUE OR FALSE → TRUE → ispisuje se e = 11
Što radi ovaj program?
a = 3726519
b = 0
while a > 0:
c = a % 10
if c <= 5:
b = b + c
a = a // 10
print(b)
c = a % 10 uzima zadnju znamenku, a = a // 10 uklanja je — petlja prolazi svaku znamenku.
Uvjet c <= 5 znači 0, 1, 2, 3, 4, 5 → "manje od 6", a ne "manje od 5".
b = b + c zbraja vrijednost znamenke (ne broji je), pa je odgovor B (ne D).
Broj 3726519 → znamenke: 3, 7, 2, 6, 5, 1, 9 Manje od 6 (≤ 5): 3, 2, 5, 1 → zbroj = 3+2+5+1 = 11
Koji redak koda treba napisati na praznu crtu ako program treba ispisati sve brojeve manje od n koji su djeljivi s 5 ili 7 ili s oba?
n = int(input())
for i in range(1, n):
___________________
print(i)
Operator % (modulo) daje ostatak pri dijeljenju. i % 5 == 0 znači da i nema ostatka → djeljivo je s 5.
Operator or — dovoljno da barem jedan uvjet bude ispunjen, što uključuje i slučaj djeljivosti s oba.
B — // je cjelobrojno dijeljenje, ne modulo. i // 5 == 0 vrijedi samo za i < 5.
C — and zahtijeva djeljivost s OBA broja, ali zadatak traži s jednim ILI s oba.
Za koji testni primjer će se while petlja izvesti samo jednom?
d = int(input())
while d < 3:
if d % 3 == 1:
d = d + 1
else:
d = d + 2
d=0: 0<3 → ulaz. 0%3=0 ≠ 1 → d=0+2=2. Provjera: 2<3 → ulaz DRUGI PUT ✗ d=1: 1<3 → ulaz. 1%3=1 → d=1+1=2. Provjera: 2<3 → ulaz DRUGI PUT ✗ d=2: 2<3 → ulaz. 2%3=2 ≠ 1 → d=2+2=4. Provjera: 4<3 → IZLAZ → točno jednom ✓ d=3: 3<3 → FALSE → petlja se ne izvodi ni jednom ✗
Kako se naziva vrsta zlonamjernog programa koji autoru omogućuje da mijenja operacijski sustav i preuzima kontrolu nad računalom?
Rootkit se duboko integrira u operacijski sustav, daje napadaču administratorske (root) ovlasti i skriva vlastito prisustvo.
Adware (B) — prikazuje neželjene oglase.
Keylogger (C) — bilježi pritiske tipki radi krađe lozinki.
Ransomware (D) — kriptira datoteke i traži otkupninu.
Na temelju skupnog stupčastog grafikona (punoljetni i maloljetni turisti za mjesta A, B, C, D) odredite koja je tvrdnja točna.
Skupni stupčasti grafikon ima stupce gdje svaki stupac = plavi (punoljetni) + narančasti (maloljetni) dio. Visina cijelog stupca = ukupan broj turista — Mjesto D ima najvisočiji stupac.
A — udio se ne može točno iščitati sa stupčastog grafikona (za udio treba tortni dijagram).
B — teško je točno očitati dijelove stupca sa skupnog grafikona.
C — maloljetni u mjestima B i D imaju slične narančaste dijelove — nije jednoznačno.
U programu Word, točka umetanja (kursor) nalazi se na nekom mjestu u dokumentu. Ako kliknemo na ikonu za uvlačenje teksta (povećanje uvlake), na koji dio dokumenta djeluje naredba?
U Microsoft Wordu, sve naredbe za oblikovanje odlomaka (poravnanje, uvlake, prored) uvijek djeluju na cijeli odlomak u kojemu se nalazi kursor — čak i ako nije označen nijedan tekst.
Odlomak u Wordu je tekst između dva pritiska tipke Enter.
Odredite tablicu istinitosti za logički izraz: Y = NOT(A) * NOT(B) + NOT(C) * B + A
Izraz: Y = NOT(A)·NOT(B) + NOT(C)·B + A
| A | B | C | NOT(A)·NOT(B) | NOT(C)·B | A | Y |
|---|---|---|---|---|---|---|
| 0 | 0 | 0 | 1·1=1 | 1·0=0 | 0 | 1 |
| 0 | 0 | 1 | 1·1=1 | 0·0=0 | 0 | 1 |
| 0 | 1 | 0 | 1·0=0 | 1·1=1 | 0 | 1 |
| 0 | 1 | 1 | 1·0=0 | 0·1=0 | 0 | 0 |
| 1 | 0 | 0 | 0·1=0 | 1·0=0 | 1 | 1 |
| 1 | 0 | 1 | 0·1=0 | 0·0=0 | 1 | 1 |
| 1 | 1 | 0 | 0·0=0 | 1·1=1 | 1 | 1 |
| 1 | 1 | 1 | 0·0=0 | 0·1=0 | 1 | 1 |
Jedini slučaj Y=0: A=0, B=1, C=1. Sva tri člana su 0.
Na slici je prikazan Windows File Explorer otvoren u mapi Matura. Zaokružite ikonu koju treba odabrati za kreiranje mape Fizika u mapi Matura.
Kada smo u mapi Matura i želimo kreirati podmapu, koristimo ikonu "Nova mapa" (New Folder) u alatnoj traci File Explorera — izgleda kao mapa s plus simbolom (+).
Postupak: klik na "Nova mapa" → unosimo naziv "Fizika" → Enter.
Ne koristimo "Nova stavka" (za datoteke raznih vrsta) niti druge opcije.
Broj 8AC zapisan je u heksadekadskom brojevnom sustavu. Koliko nula taj broj ima u binarnom zapisu?
Svaka hex znamenka pretvara se u 4 bita:
8 = 1000 A = 10₁₀ = 1010 C = 12₁₀ = 1100 8AC₁₆ = 1000 1010 1100 = 100010101100₂
Prebrojimo nule: 100010101100 → nule na pozicijama 2, 3, 4, 6, 8, 11, 12 = 7 nula.
Što će ispisati ovaj program?
s = 0
for i in range(10):
for j in range(4):
s = s + 10
print(s)
Vanjska petlja: 10 ponavljanja (i = 0…9)
Unutarnja petlja: 4 ponavljanja (j = 0…3)
Unutarnja petlja se ukupno izvodi: 10 × 4 = 40 puta. Svaki put s se povećava za 10.
Rezultat: s = 40 × 10 = 400
Koju će vrijednost imati varijabla n ako se učita broj 343201?
a = int(input())
n = 0
p = -1
while a > 0:
z = a % 10
a = a // 10
r = z - p
if r == 1 or r == -1:
n += 1
p = z
Program čita znamenke s desna na lijevo (% 10 uzima zadnju, // 10 uklanja). Računa r = razlika uzastopnih znamenki. Ako je razlika ±1, n se povećava.
Redoslijed čitanja znamenki iz 343201: 1, 0, 2, 3, 4, 3 p=-1, z=1: r = 1-(-1) = 2 → nije ±1 → n=0, p=1 p= 1, z=0: r = 0-1 = -1 → jest -1 → n=1, p=0 p= 0, z=2: r = 2-0 = 2 → nije ±1 → n=1, p=2 p= 2, z=3: r = 3-2 = 1 → jest 1 → n=2, p=3 p= 3, z=4: r = 4-3 = 1 → jest 1 → n=3, p=4 p= 4, z=3: r = 3-4 = -1 → jest -1 → n=4, p=3 Krajnja vrijednost: n = 4
Do kraja natjecanja ostalo je još 4096 sekundi. Svaka fotografija zauzima 512 KiB, a brzina prijenosa iznosi 2048 Mb/s. Koliko slika može poslati Tomo?
Pažnja: Mb/s su megabiti, a KiB su kibibajti — treba svesti na iste jedinice!
Ukupan kapacitet prijenosa: 2048 Mb/s × 4096 s = 8 388 608 Mb Veličina jedne fotografije: 512 KiB = 512 × 1024 B = 524 288 B 524 288 B × 8 bit/B = 4 194 304 bita 4 194 304 bita / 1 000 000 = 4,194304 Mb Broj fotografija: 8 388 608 Mb / 4,194304 Mb ≈ 2 000 → 2 fotografije
Marko želi omogućiti drugima da koriste njegov algoritam u vlastitim projektima, čak i u komercijalne svrhe, ali uz uvjet da se kod ne smije mijenjati ili prerađivati. Kojom CC licencom treba biti označen Markov algoritam?
Creative Commons licence:
- CC BY — slobodno korištenje uz navođenje autora
- CC BY-SA — slobodno korištenje, dijeljenje pod istim uvjetima
- CC BY-ND — slobodno korištenje uz navođenje, BEZ IZMJENA (ND = NoDerivatives)
- CC BY-NC — nekomercijalno korištenje uz navođenje autora
- CC BY-NC-ND — nekomercijalno, bez izmjena
Markov uvjet: komercijalno DA (nema NC), ali izmjene NE (ND). Dakle: CC BY-ND.
Zadana su dva binarna broja: 1011101 i 101110.
Pozicija: 6 5 4 3 2 1 0 Bit: 1 0 1 1 1 0 1 Vrijednost: 64 + 0 + 16 + 8 + 4 + 0 + 1 = 93
Koliko iznosi zbroj binarnih brojeva 1011101 i 101110 u binarnom sustavu?
1011101 (= 93) + 0101110 (= 46) --------- Stupac 0: 1+0=1 Stupac 1: 0+1=1 Stupac 2: 1+1=10 → piše 0, prenosi 1 Stupac 3: 1+1+1=11 → piše 1, prenosi 1 Stupac 4: 1+0+1=10 → piše 0, prenosi 1 Stupac 5: 0+1+1=10 → piše 0, prenosi 1 Stupac 6: 1+0+1=10 → piše 0, prenosi 1 Prijenos: 1 = 10001011
Provjera: 93 + 46 = 139. Binarno 10001011 = 128+8+2+1 = 139 ✓
Sadržaj registra duljine 8 bita je 11110011.
Grupiramo binarne znamenke u grupe od 4 s desna:
1111 | 0011 1111 = 15 = F 0011 = 3 Heksadekadski: F3
Za zapis broja koristi se metoda dvojnog komplementa. Koji je dekadski broj zapisan u registru 11110011?
Ako je najznačajniji bit (MSB) = 1, broj je negativan.
Postupak: 1. Invertiramo sve bite: 11110011 → 00001100 2. Dodamo 1: 00001100 + 1 = 00001101 3. Pretvorimo u dekadski: 8 + 4 + 1 = 13 4. MSB=1 → negativan → rezultat je −13
Slika veličine 1024 × 800 piksela pohranjena je u memoriji s 24 bita po pikselu.
Broj piksela: 1024 × 800 = 819 200 piksela Bajta po pikselu: 24 bita = 3 bajta Ukupno: 819 200 × 3 = 2 457 600 bajta U KiB: 2 457 600 / 1024 = 2400 KiB
1 bajt = 8 bitova. S 8 bitova možemo predstaviti 28 = 256 različitih vrijednosti (0–255). Ovo je npr. GIF format koji podržava paletu od 256 boja.
Koji će biti vrijednosti varijabli x i y nakon izvođenja programa?
x = 23
y = 23
while x > y // 2:
x = x - 12
if y > 10:
y = y // 2
Početak: x=23, y=23
Iter. 1: uvjet 23 > 23//2=11 → TRUE
x = 23-12 = 11
y > 10 → y = 23//2 = 11
Iter. 2: uvjet 11 > 11//2=5 → TRUE
x = 11-12 = -1
y > 10 → y = 11//2 = 5
Iter. 3: uvjet -1 > 5//2=2 → FALSE → izlaz
Rezultat: x = -1, y = 5
Koji će biti vrijednosti varijabli a i b nakon izvođenja programa?
a = 0
b = 5
for i in range(7, 10):
a = a - b
b = b - 2
a = a + i
range(7,10) daje: i = 7, 8, 9 i=7: a = 0-5=-5, b = 5-2=3, a = -5+7 = 2 i=8: a = 2-3=-1, b = 3-2=1, a = -1+8 = 7 i=9: a = 7-1= 6, b = 1-2=-1, a = 6+9 = 15 Rezultat: a = 15, b = -1
Koji će biti vrijednosti varijabli p i z nakon izvođenja programa?
p = 2
z = 2
while p <= 12:
p = p * z
z = z + 1
Početak: p=2, z=2 Iter. 1: p=2≤12 → TRUE. p = 2*2 = 4, z = 2+1 = 3 Iter. 2: p=4≤12 → TRUE. p = 4*3 = 12, z = 3+1 = 4 Iter. 3: p=12≤12 → TRUE. p = 12*4 = 48, z = 4+1 = 5 Iter. 4: p=48≤12 → FALSE → izlaz Rezultat: p = 48, z = 5
Program učitava redom prirodne brojeve: 3, 2, 4, 5, 1. Koji su vrijednosti n i z?
z = 0
for i in range(5):
n = int(input())
if n % 2 != 0:
n = n + 1
z = z + n
Program svaki neparni broj povećava za 1 (čini ga parnim), pa zbraja:
n=3: 3%2=1 (neparno) → n=3+1=4, z=0+4=4 n=2: 2%2=0 (parno) → n ostaje 2, z=4+2=6 n=4: 4%2=0 (parno) → n ostaje 4, z=6+4=10 n=5: 5%2=1 (neparno) → n=5+1=6, z=10+6=16 n=1: 1%2=1 (neparno) → n=1+1=2, z=16+2=18 n = 2 (zadnja vrijednost), z = 18
Program bi trebao ispisati najmanju od tri učitane vrijednosti, ali sadrži grešku. Pronađi i ispravi je.
0 (deklaracije) 1 a = int(input()) 2 b = int(input()) 3 c = int(input()) 4 if a > b: 5 a = b 6 if b > c: ← GREŠKA 7 a = c 8 print(a)
Nakon redaka 4–5, varijabla a sadrži min(originalni_a, b).
U retku 6 treba usporediti trenutni minimum (a) s c, ne b s c:
Primjer greške: a=3, b=7, c=5 Ret.4-5: 3>7 → FALSE → a ostaje 3 Ret.6 (pogrešno): b>c = 7>5 → TRUE → a = c = 5 Ispisuje 5, ali minimum je 3! ← GREŠKA Ispravno (if a > c): Ret.4-5: 3>7 → FALSE → a ostaje 3 Ret.6 (ispravno): a>c = 3>5 → FALSE → a ostaje 3 Ispisuje 3 ✓
U programskom jeziku definiran je modul crtaj s funkcijama: naprijed(tocaka), zakreni_udesno(kut), zakreni_ulijevo(kut), sakrij_olovku(). Olovka počinje u sredini ekrana, spuštena i okrenuta udesno. Kućica se crta s kvadratom i jednakostraničnim trokutom na vrhu.
/\
/ \
/ △ \ ← jednakostraničan trokut
/ \
/________\
| |
| □ | ← kvadrat
|________|
Olovka počinje okrenuta udesno (0°). Stranica 1 je lijeva stranica trokuta koja ide gore-lijevo.
Jednakostraničan trokut ima sve kutove 60°. Da bi nacrtala stranicu 1, olovka mora biti usmjerena 60° od horizontale prema gore-lijevo.
Dakle: zakreni_ulijevo(60) → minimalni kut je 60 stupnjeva.
Gornji lijevi kut kvadrata smješten je u središte ekrana. Linije se crtaju redom prema naznačenim brojevima (1 = lijeva stranica trokuta, 2 = desna, 3–6 = stranice kvadrata). Duljina stranice a se upisuje s tipkovnice.
a = int(input())
zakreni_ulijevo(60) # okrećemo za crtanje lijeve stranice trokuta (str. 1)
naprijed(a) # crtamo stranicu 1 (lijeva str. trokuta)
zakreni_udesno(120) # vanjski kut jednakostraničnog trokuta: 180-60=120°
naprijed(a) # crtamo stranicu 2 (desna str. trokuta)
zakreni_udesno(120) # okrenuti smo prema dolje-desno za početak kvadrata
for i in range(4):
naprijed(a) # str. 3 (gornja), 4 (lijeva), 5 (donja), 6 (desna)
zakreni_ulijevo(90)
sakrij_olovku()
Logika rotacija: jednakostraničan trokut ima unutarnje kutove 60°, vanjski kutovi su 180°−60° = 120°. Kvadrat ima unutarnje kutove 90°, vanjski 90°.
Katja bilježi koliko se sladoleda pojede u nekom vremenskom intervalu. Napiši program koji:
- Učitava početni broj sladoleda u zamrzivaču
- Učitava broj dana pokusa
- Za svaki dan učitava: koliko je kupljeno i koliko je pojedeno
- Ispisuje ukupno pojedeno i konačno stanje zamrzivača
z = int(input()) # početni broj sladoleda u zamrzivaču
n = int(input()) # broj dana pokusa
ukupno = 0
for i in range(n):
k = int(input()) # kupljenih taj dan
p = int(input()) # pojedenih taj dan
ukupno += p
z = z + k - p # ažuriramo stanje zamrzivača
print(ukupno) # ukupno pojedeno
print(z) # konačno stanje zamrzivača
Logika: svaki dan zamrzivač se puni za k (kupljeno) i prazni za p (pojedeno). Ukupno pojedeno prati se zasebno.
Martin svaki dan šutira 450 trica na koš. Napiši program koji učitava koliko je trica Martin pogodio svaki dan. Učitavanje završava kada Martin po drugi put pogodi najmanje 250 trica. Program treba ispisati broj dana koji su bili potrebni.
k = 0 # brojač uspješnih dana (≥ 250 trica)
dan = 0 # ukupan broj dana
while k != 2:
pog = int(input()) # broj pogodaka tog dana
if pog >= 250:
k = k + 1 # uspješan dan
dan = dan + 1 # svaki dan se broji (i neuspješni!)
print(dan)
Važno: dan se povećava za svaki dan, uključujući i one kad Martin nije pogodio ≥ 250. Pitanje traži ukupan broj dana, ne samo uspješnih.
Petlja se vrti dok k nije 2 (tj. sve do drugog uspješnog dana).